Crkva Dobrog Pastira

Povijest crkve

1996.
Grad dodijelio zemljište kod groblja za novu župnu crkvu.
1998.
Izabran idejni projekt za novu crkvu slovenskog arhitekta prof. dr. Jože Marinka.
3. svibnja 1998.
Varaždinski biskup mons. Marko Culej blagoslovio je gradilište za novu župnu crkvu Dobrog Pastira i položen je kamen temeljac koji je uzet s pročelja prvostolne crkve zagrebačke.
2000.
Prva sveta misa u novoj crkvi dječja je polnoćka 24. prosinca navečer.
2003.
Postavljene darovane nove orgulje sa 16 registara. Montirane postaje križnog puta – 24. prosinca u uvodnom dijelu dječje polnoćke, biskup Marko Culej blagoslovio je kip Dobrog Pastira, dar i rad mladog župljanina, akademskog kipara Nikole Šanjeka.
2004.
U upotrebu stavljene dvije dvorane i prateći prostori za održavanje vjeronauka.
17. travnja 2005.
Krizma, blagoslovljena i montirana dva nova zvona i posvećen oltar i ambon, djelo kipara Nikole Šanjeka, misu predvodio biskup Marko Culej. 
22. studenog 2005.
Varaždinskoj biskupiji upućen je zahtjev kojim se određuju krajnje granice župe: s juga: Hallerova aleja, s istoka: u cijelosti ulice Gustava Krkleca, Božene Plazzeriano, Trnovečka i Kumičićeva, sa sjevera: rijeka Drava sve do granice župe Sračinec, sa zapada: zaobilaznica od naselja Hrašćice do Hallerove aleje.
2006.
Novim razgraničavanjem župa dobiva u cijelosti ulice Gustava Krkleca i Božene Plazzeriano te dio Trnovečke i Kumičićeve (oko 100 obitelji).
30. studenog 2007.
POSVETA CRKVE DOBROG PASTIRA, misno slavlje predvodio je mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup.

Unutrašnjost crkve

Cijela unutrašnjost crkve zamišljena je kao čovjekov životni put. Na ulazu u crkvu postavljen je kip Ivana Krstitelja s blagoslovljenom vodom. On simbolizira rođenje – ulazak u kršćanstvo. S lijeve i desne strane nalaze se postaje koje simboliziraju život sa svim njegovim teškoćama na koje nailazimo na putu prema Kristu – Dobrom Pastiru. Na kraju tog puta dolazimo do zida. Isus razdvaja taj zid otvarajući nam vrata vječnosti. Njegova ispružena ruka poziva nas da dođemo k Njemu.

Svi kipovi, uključujući one u crkvi, izrađeni su od reparaturnog kamena tzv. vincita, uzetog iz okolice Varaždina. Djela su kipara Nikole Šanjeka, župljanina i akademskog kipara. Nikola Šanjek (rođen 1979. u Varaždinu) upisao je Akademi den bildenden Kunste u Beču.  Svi materijali i radovi koje je izradio velikodušan su dar župi.

  • Kip Dobrog Pastira postavljen je iza oltara, visok 7,15 m, a s postoljem doseže 9,15 m i teži oko 30 tona. Prikazuje Krista kao pastira, simbol ljubavi prema ljudima, što je evanđeoski motiv. Ovaj prikaz poznat je još od 3. stoljeća.

  • Kipovi svetih Fabijana i Sebastijana nalaze se desno od svetišta i čuvaju svetohranište.

  • Oltar u središtu svetišta prikazuje Posljednju večeru, a u njemu je ugrađen kamen temeljac skinut s pročelja zagrebačke katedrale. Teži oko 2,5 tone, a ploča na oltaru od bračkog mramora teži 385 kg.

  • Ambon je četvrtasti stup poznat kao “stup kršćanstva” i težak je oko 300 kg. Uklesani su križevi i likovi evanđelista na svakom njegovu dijelu.

  • Križni put izveden je reljefno na zidovima lijevo i desno od svetišta, a svaka postaja teži između 250 i 300 kilograma.

  • Kip Blažene Djevice Marije postavljen je lijevo od Dobrog Pastira, okrenut prema Njemu, i visok je oko 4 metra.