Crkva sv. Fabijana i Sebastijana
U knjizi Povijest grada Varaždina spominje se kako su Varaždinci 1680. godine pretrpjeli strah od kuge koja je harala srednjom Europom, osobito u Štajerskoj. Kuga je došla i do okolice Varaždina, zahvativši mjesta Križovljan, Vidovec i Gornja Voća.
U Liber Fassionum (1674. – 1714.), zapisu gradskog notara, 14. rujna 1680. godine zapisano je da je gradsko vijeće odlučilo podići kapelicu u čast svetih Fabijana i Sebastijana, kako bi zahvalili za poštedu od kuge. Odluka je bila jednoglasna, a grad je odlučio zajedničkim troškovima izgraditi kapelicu izvan predgrađa, uz pomoć građana koji su sudjelovali u prikupljanju kamenja i donacijama. Za upravljanje kapelicom imenovani su Juraj Gašparić i Mihael Gašparlin.
Kapela je izvorno bila zidana, s drvenim predvorjem, a 1800. godine proširena, sagrađen je toranj i sakristija. Dužina kapele bila je 18 metara, širina 6 metara, visina lađe 7 metara, a tornja 17 metara. Krov je bio prekriven crijepom, a kapela je imala kriptu koja je zatrpana oko 1972. godine. Groblje je postojalo oko kapele sve do 1773.
Godine 1932. župnik Mihovil Kanoti, prilikom preuzimanja župe, zatekao je kapelu u lošem stanju, neodgovarajuću za obavljanje službe Božje. Iako je pokušao prikupiti sredstva za obnovu, nije uspio pronaći donatora pa je odlučio osobno financirati obnovu kapele. Angažirao je kipara Hohnjeca iz Celja, koji je izvršio obnovu u rekordnom vremenu. Uz renovaciju, otkrio je fresko oltar na zidu, koji je potom obnovljen i postao najljepši oltar u kapeli.
Glavni oltar posvećen je svetom Sebastijanu, vojniku. Na slici je prikazan sv. Sebastijan izboden strelicama, a kraj njega je anđeo. Iznad je osmerokraki zvjezdasti amblem u kojem su prikazana tri kralja.
U svetištu na stropu freska je Presvetog Trojstva. Desno je od svetišta pomoćni oltar posvećen svetom Filipu apostolu, a iznad je medaljon svetog Franje Ksaverskog. Lijevo je od svetišta pomoćni oltar posvećen svetoj Ruži Limskoj, iznad je medaljon sa slikom svete Barbare, a na oltaru je kip Majke Božje Bistričke.
U renoviranoj kapeli sv. Fabijana i Sebastijana osobito je lijepa freska nad oltarom koja prikazuje sv. tri kralja. Pokrajnji oltari sv. Filipa i sv. Rozalije bili su u lošem stanju, s trulim dijelovima koji su zamijenjeni novima. Slike na oltarima temeljito su očišćene, čineći ih lijepim ukrasom kapele. Kapelu je blagoslovio 5. rujna 1937. godine kanonik i protonotar Matija Proštenik, a gradsko je zastupstvo odobrilo popravak kapele izvana i krova, za što je izdvojeno 8000 dinara.
Nakon obnove trgovac Emil Hirsl bio je kršten u kapeli, i kao donaciju, financirao je oblaganje kapele i sakristije omorikovim drvom. Župljani su se potom oduševili i odlučili nabaviti novi harmonij i zvono. Potrebna sredstva brzo su prikupljena zahvaljujući gradskom namješteniku Blažu Mrazoviću i trgovcu Milivoju Halužanu. Harmonij je nabavljen za 2000 dinara, a zvono za 1800 dinara. Zvono je posvećeno sv. mučenicima Fabijanu i Sebastijanu, a blagoslovljeno je 15. svibnja 1938. godine. Tako je kapela sv. Fabijana i Sebastijana potpuno obnovljena i opremljena, čime su župljani izrazili svoju zahvalnost i odanost.
