Župa
Povijest župe
Župa sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu osnovana je 30. studenog 1979. godine i najmlađa je župa u gradu. Od početka ju vodi prečasni Mijo Horvat, koji je i inicirao osnivanje župe. Tijekom godina župa se razvijala, a zbog rastuće zajednice izgrađena je veća crkva Dobrog Pastira. Nova crkva s 400 m² bila je potrebna zbog male crkve koja više nije mogla primiti sve vjernike, a danas je vrlo posjećena.
Župa ima oko 5000 župljana, iako nisu svi redoviti vjernici. Poseban naglasak stavlja na djecu i mlade koji aktivno sudjeluju u vjeri kroz zborove i druge grupe. Također, župa ima dobru suradnju s osnovnom školom.
Župnik i suradnici, poput ministranata, pjevača i čitača, rade zajedno kako bi organizirali duhovni život župe, a župna zajednica sudjeluje u odlučivanju i podržava župnika u njegovim inicijativama.
Osnutak župe
Godine 1975. vlč. Mijo Horvat, upravitelj iz župe Bučje, pozvan je da pomogne župniku Josipu Žalcu u župi sv. Nikole u Varaždinu. Tijekom obavljanja svojih dužnosti, vlč. Mijo Horvat je primijetio brzi rast grada i širenje naselja. Zbog toga je prepoznao potrebu za novom župom na rubnim područjima grada, gdje su župljani imali poteškoće u dolasku do crkava, posebno u nedjelju. S obzirom na veliki broj župljana i rast stanovništva, vlč. Mijo Horvat je zaključio da je potrebno osnovati novu župu kako bi se zadovoljile pastoralne potrebe, osobito za mlade i obitelji.
S potporom župnika Josipa Žalca i dekana Stjepana Golubića, odlučio je inicirati osnivanje nove župe. Otišao je u Zagreb na prijem kod nadbiskupa Franje Kuharića, koji ga je pitao kako će živjeti. Vlč. Mijo Horvat je odgovorio hrabro, vjerujući u Boga i ljude: “S ljudima – vjernicima i onim drugima koji me trebaju. Vjerujem u Boga i u Božje remekdjelo – čovjeka.”
Nadbiskup Kuharić odobrio je osnivanje novih župa, uključujući župu sv. Fabijana i Sebastijana, koja je izdvojena iz župe sv. Nikole. Kapela sv. Fabijana i Sebastijana postala je privremena župna crkva, a teritorij nove župe bio je jasno definiran granicama. 10. prosinca 1979. godine vlč. Mijo Horvat imenovan je prvotnim župnikom ove nove župe.
30. studenog 1979. godine zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić svečano je otvorio novu župu u Varaždinu – Župu sv. Fabijana i Sebastijana. Tijekom svečanosti nadbiskup je blagoslovio križni put i novu ispovjedaonicu, koju je darovala poluslijepa župljanka Josipa Obadić, koja se odrekla putovanja u Lurd kako bi omogućila ovaj dar. Također, blagoslovio je kopiju kipa Majke Božje Bistričke te krstio dvoje najmlađih župljana, Tomislava Martineza i Kristinu Fluks, koje je osobno upisao u novu Maticu krštenih.
Župa sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu nosi ime po mučenicima koji su bili poznati po svom vjerovanju i odanosti Kristu. Sv. Fabijan, koji je bio papa, izabran je na papinsku dužnost na neobičan način – dok je stajao među mnoštvom, golub je sletio na njegovu glavu, a narod je uzviknuo: “Fabijan je papa!” Za vrijeme svog papinstva, Fabijan je reformirao Crkvu i podijelio zajednicu na sedam pokrajina, a jedna od njegovih važnih inicijativa bila je izgradnja Kalistovih katakombi, koje su i danas poznate. Ubijen je 250. godine tijekom progona kršćana. Zaštitnik je kovača, ljevača i lončara.
Sveti Sebastijan, rođen u Milanu u 3. stoljeću, bio je vojnik u službi cara Dioklecijana, ali i potajni kršćanin. Kroz svoju vojnu službu pomagao je kršćanima u tamnicama, prenosio im poruke i blagoslove. Kada je njegovo kršćansko djelovanje otkriveno, Dioklecijan ga je osudio na smrt – ubili su ga strelicama 20. siječnja 288. godine. Sebastijan je danas zaštitnik od kuge i drugih zaraznih bolesti te sportaša.
Otvorenje i ime župe
